Vodič kroz sjetvu čili papričica
Čili papričice uglavnom dolaze iz krajeva gdje nema oštrih zima i nisu naviknute na niske temperature kakve su kod nas normalne zimi i u proljeće. Obzirom da nekima treba i 180 dana do zrelih plodova, nije teško izračunati da sjetvu treba obaviti dok je još zima ako želimo brati plodove u ljeto. Zato uzgoj čilija u pravilu počinje u zaštićenom, grijanom prostoru i pod umjetnom rasvjetom, jer na taj način osiguravamo dovoljno vremena da sjeme proklija i da se iz njega razviju biljke koje će dati plodove na vrijeme.
Većina uzgajivača sa sjetvom čilija kreće između 15.01. i 15.03. ovisno o uvjetima i opremi kojom raspolaže, te o sortama koje uzgaja. Blaže sorte su u pravilu "brže" po pitanju klijanja i rasta, odnosno treba im manje vremena od sjetve do prve berbe. Zato ih ne treba sijati prerano jer bi vam moglo brzo ponestati mjesta za sve biljke u kući, garaži ili gdje ih već držite, a prerano je za iznošenje van i presađivanje u vrt. Ali zato super ljute sorte treba posijati već u siječnju, a najkasnije krajem veljače, inače ništa od plodova onda kad bismo mi to željeli.
Moja taktika je da prvo posijem one najljuće, i to već negdje polovinom siječnja. Dok isklijaju i malo potjeraju, sijem drugu rundu itd. Na kraju posijem i one blaže sorte i one ubrzo rastom sustignu superhotove. Ove sezone sam ipak dosta rano posijao i neke blage sorte, na primjer Super Chilli, i imao sam zrele plodove već u svibnju.
Ovako bi otprilike izgledala tablica preporučenog vremena za sjetvu, ali to u konačnici ipak može dosta varirati ovisno o vremenskim uvjetima, opremljenosti plastenika (grijani ili ne) i drugim čimbenicima:
Super ljute | Ljute | Blago ljute |
| Sjetva u siječnju za plastenik | Sjetva u veljači za plastenik | Sjetva u ožujku za plastenik |
| Sjetva u ožujku za sadnju u vrt | Sjetva u ožujku za sadnju u vrt | Sjetva u travnju za sadnju u vrt |
Priprema sjemena
Klijavost sjemenki čilija je oko 70% i to ako su uvjeti idealni. Zato se često pribjegava pripremama sjemena za sjetvu, kako bi ono lakše proklijalo. Sjeme se može namakati u vodi ili kamilici 24 sata prije sjetve kako bi vanjska ovojnica omekšala, a može se i umotati u vlažni kuhinjski papirnati ručnik i tako ostaviti preko noći. Također, možete ga ostaviti u ručniku i nekoliko dana, sve dok ne proklija, i tek onda ga posijati. Na taj način ne gubimo vrijeme i prostor i sijemo samo ono sjeme koje je već proklijalo u ručniku, ali to uglavnom rade iskusniji uzgajivači.
Postoji i naprednija (i neobičnija) tehnika gdje se rub svake sjemenke malo "pošmirgla", odnosno povuče se sjemenka rubom lagano po finijem brusnom papiru kako bi se ovojnica stanjila i na taj način olakšalo prodiranje vode u jezgru. Međutim ova metoda samo malo ubrzava proces klijanja, a donosi rizik od trajnog oštećenja sjemena pa ju ne preporučam, bar ne početnicima. Početnicima zapravo preporučam da jednostavno posiju sjeme, može i bez ikakvih priprema - kao što sam i ja ove sezone (2017), i bilo je uspješno.
Sama sjetva se može obaviti na više načina. Prvenstveno mislim na medij u koji sijemo, a najčešće je to kupovni supstrat/zemlja, ili kokosove pločice - popularni Jiffy. Postoje i drugi mediji kao što su Rockwool kocke (kamena vuna), ali se rijeđe koriste pa ih za sad nećemo spominjati.
Jiffy pločice
S Jiffy pločicama sjetva postaje vrlo jednostavna i prilično zabavna i zato ovu metodu preporučam početnicima. Jiffy pločice su zapravo dehidrirani supstrat s kokosovim vlaknima omotan tankom biorazgradivom mrežicom i komprimiran tako da mu se volumen višestruko smanji u procesu proizvodnje. Koristi se tako da se suhim pločicama dodaje voda (cca 50ml po jednoj pločici) nakon čega one nabubre do pune veličine za nekoliko minuta i spremne su za sjetvu! Imaju na sredini već pripremljen otvor za sjeme jer jedna pločica je predviđena za jednu biljku. Naravno, možete dodati još koju rupicu i posijati dvije-tri sjemenke po jednoj pločici, pa one slabije odstraniti ako baš sve niknu, ali upitna je isplativost ove metode jer sjeme čilija i nije baš jeftino. Ja radije riskiram da mi propadne jiffy ako sjemenka u njemu ne proklija, nego da moram uništavati uspješno proklijalu biljku zato jer je "višak" na jiffyju.
Sjemenka se lagano položi u rupicu na sredini pločice - za ovo možete koristiti pincetu jer je lakše nego prstima. Nakon toga lagano zatvorite rupicu tako da sjemenka bude prekrivena, ali pazite da ne stisnete prejako jer sjeme mora moći probiti taj sloj kad proklija. Dubina od 2-3 mm je idealna. Najviše 5mm. Ne zaboravite označiti sorte, nema ništa gore od čekanja nekoliko mjeseci da vidite što ste uzgojili. Kupite plastične oznake i napišite na njima nazive vodootpornim markerom.
Supstrat, posude, kontejneri
Kod sjetve u supstrat imamo dva osnovna načina:
- sjetva u pojedinačne posudice (spojene ili ne) gdje svaka sjemenka ide u jednu posudicu,baš kao i kod Jiffy pločica
- sjetva u jedan veći kontejner bez pregrada, gdje se na malom prostoru posije puno sjemena, a biljke koje niknu presađuju se u zasebne posudice
Ako ste početnik i niste vješti s presađivanjem malih biljaka koje imaju osjetljiv korijen, onda svakako odmah posijte u zasebne posudice. Preferiram biorazgradive posudice od kokosovih vlakana i preporučam ih iz razloga što se kod presađivanja biljka ne vadi iz posude, nego se sadi zajedno s posudicom jer se korijen kroz nju može nesmetano širiti dublje u zemlju. Na taj način značajno umanjujemo stres biljke i eliminiramo period adaptacije jer ona samo nastavlja dalje normalno rasti. Nedostatak biorazgradivih posuda je činjenica da su za jednokratnu upotrebu, ali bar ih ne morate svake sezone prati.
Postoje još i plastični kontejneri s odjeljcima (posudama za pojedinačne biljke) i stiroporni kontejneri s određenim brojem otvora. Što god da odaberete dobro će poslužiti. Možete čak upotrijebiti čaše od jogurta ili još bolje one manje čašice od 1dl, pa kasnije presaditi u veće. Vrlo je važno da posude imaju na dnu otvore za drenažu, da se višak vode ne zadržava u posudi. Plastične kupovne posude i stiroporni kontejneri dolaze s gotovim otvorima, ali na čašama jogurta morat ćete to sami napraviti bušilicom ili lemilicom. Biorazgradive posude nemaju otvor i ne treba im jer su porozne i svakako propuštaju vodu.
Za sjetvu će vam trebati kupovna zemlja, to jest supstrat. Običnu zemlju iz vrta ili s krtičnjaka ne preporučam koristiti, jer kupovna je bolja za ovu svrhu: čista je i sadrži sve hranjive tvari koje su biljkama potrebne za početak. U svim agro trgovinama i poljoapotekama naći ćete kvalitetnu zemlju za sjetvu, a ima je i po trgovačkim centrima. Poslužit će i neka no-name zemlja ako je namijenjena za uzgoj povrća, ali ako možete svakako si priuštite neku prvoklasnu zemlju jer prednosti su višestruke, a cijena nerijetko ista ili malo viša od "obične" zemlje za balkonsko cvijeće. Ja koristim Klasmann-ov "Potgrond H" i toplo ga preporučam, kako za sjetvu, tako i za presadnju kasnije.
U supstrat je poželjno dodati 10-20% perlita, jer on na više načina doprinosi kvaliteti supstrata:
- regulira vlažnost (upija višak vode iz zemlje, odnosno predaje ga zemlji kad je ona suha)
- sprečava sabijanje supstrata
- osigurava prozračnost supstrata koja je korijenu itekako potrebna
Koju god vrstu posude koristite, nemojte prije sjetve zemlju ručno sabijati unutra. Umjesto toga, podignite kontejner/posudu sa zemljom 5-10cm u visinu i pustite da lagano padne na stol. Ponovite nekoliko puta i to će biti dovoljno da se zemlja slegne koliko treba. Nakon toga supstrat treba natopiti vodom. To je najbolje učiniti tako da stavite posude / kontejnere u plitku posudu s nekoliko cm vode kako bi se supstrat natopio kroz otvore na dnu. Ovisno o vrsti posude i veličini otvora, ovo može potrajati od 10 minuta do pola sata. Možete zaliti i odozgo, ali prvom metodom će se supstrat puno ravnomjernije natopiti i sigurno neće ostati suhih područja u posudi.
Nakon toga napravite mala udubljenja u zemlji, odnosno rupice u koje idu sjemenke. Ne bi smjele biti dublje od 5mm, a idealno je 2-3mm. Sjemenke položite unutra i prekrijte ih tankim slojem suhog supstrata ili sitnog vermikulita, 2-3mm - tek toliko da ih prekrijete. Onda lagano pošpricajte vodom da se suhi sloj navlaži, ali nemojte pretjerati jer supstrat je već natopljen i ne trebate još jednom zalijevati. Šprica za vodu će vam biti jedan od osnovnih alata a može se kupiti za desetak kuna, pa to svakako nabavite ako već niste.
Sjeme je posijano, što sada?
Bilo da je sjeme u Jiffy pločicama ili u posudama sa zemljom, moramo ga staviti u zatvoreno klijalište kako bismo mu osigurali potrebne uvjete za uspješno klijanje. Klijalište mora biti zatvoreno kako bi se lakše održavala potrebna vlažnost i temperatura. Postoje veća i manja, skuplja i jeftinija klijališta, ali možete ga i sami napraviti od npr. kutije za sladoled s poklopcem. Nema veze ako je neprozirni poklopac, svjetlost ionako nije potrebna dok biljka ne proklija.
Od svih parametara najvažnija je temperatura koja mora biti minimalno 22, a idealno bi bilo 25-28 stupnjeva Celzijevih. Više od 30 nije potrebno i čak se ne preporuča. Ako imate grijanu prostoriju u kojoj možete održavati ovakvu temperaturu, onda ne trebate dodatne izvore topline. Ali imajte na umu da bi temperatura morala biti konstantna, dakle po mogućnosti i preko noći - sve dok ne proklija. Postoje komercijalne grijaće podloge koje se stavljaju ispod klijališta, čak i klijališta s ugrađenim grijačima. To su malo skuplja rješenja, ali kvalitetna i ako si možete priuštiti, nemojte se dvoumiti. No ako želite neko "uradi sam" rješenje, najpraktičnije je klijalište staviti na ruter za internet, reciever ili neki sličan elektronski uređaj u kući koji se ne gasi preko noći. Obzirom da se takvi uređaji griju, osiguravaju stalnu temperaturu i idealni su za grijanje klijališta. U današnje vrijeme kad smo već promijenili i po nekoliko generacija rutera, mnogi od nas imaju pospremljene stare rutere s kojima ne znaju šta bi uradili, a ne mogu ih prodati jer su zastarjeli. Sad znate: pretvorite ih u grijače za klijališta! :)
Valja još napomenuti da neki ljudi ne koriste nikakve grijače, nego klijališta podižu na povišenu poziciju u kući, na primjer hladnjak ili ormar jer je tamo uvijek toplije nego u ostatku prostorije, i biljke im uspješno klijaju na sobnoj temperaturi.
I sada samo treba čekati da proklija. Ne brinite ako se ispod poklopca nakuplja kondenzat (vlaga), to je normalno - samo povremeno otvorite poklopac na kratko da uđe svježi zrak, recimo jednom dnevno. Ali ni u kom slučaju ne otvarajte poklopac dok je klijalište na ruteru jer je vrlo izgledno da će vlaga s poklopca kapnuti na elektroniku kroz gornju rešetku na uređaju i napraviti kratki spoj. Klijalište uvijek prvo maknite s elektronskog uređaja prije otvaranja poklopca.
Dok čekate da se pod poklopcem zazeleni, razmišljajte o sljedećim koracima. Najvažnije je mladim biljkama osigurati dovoljno svjetla, ali o tome uskoro!
