cilipedija logo

Pikiranje i presađivanje

Bilo da ste sjeme posijali u jednu zajedničku posudu ili ste svakoj sjemenci dodijelili vlastitu čašu, prije ili kasnije one se moraju presaditi u veće posude jer rastu i traže više prostora, kako za korijen, tako i za nadzemni dio biljke. Razlikujemo pikiranje i presađivanje, ovisno koju ste metodu odabrali.

Pikiranje

PikiranjeAko ste više sjemenki čilija posijali u istu posudu, potrebno ih je rasaditi u zasebne čaše/posude čim se dovoljno razviju. To se zove pikiranje i radimo ga obično u fazi kad biljke razvijaju prvi par pravih listova. Tu ne brojimo kotiledonske, odnosno one prve listiće koji se razviju iz sjemenke. Pravi listovi su svi oni koji dolaze nakon kotiledona. Funkcija kotiledona je da "hvataju" svjetlost za prvu fotosintezu kako bi se pravi listovi, ali i ostatak biljke, mogli uopće početi razvijati.
Postoji alat za pikiranje i može se kupiti u poljoprivrednim trgovinama, ali možete koristiti i običnu vilicu za jelo. Bitno je da možete kvalitetno razdvojiti biljke bez (ili sa što manje) oštećivanja korijena. Zemlja ne smije biti suha kad se radi pikiranje, zato ju je dobro zaliti bar nekoliko sati prije pikiranja jer tako ćemo smanjiti mogućnost oštećenja biljaka, naročito ako se korijenje ispreplelo.
Biljka se vilicom odigne zajedno sa zemljom (pazeći na korijen), uhvati se nježno prstima za jedan od kotiledona i jednostavno prenese do zasebne posude u koju će biti pikirana. Bolje ju je dignuti držeći za jedan od kotiledona nego za osjetljivu stabljiku jer tako je rizik od oštećenja puno manji. Čak i ako se kotiledon slomi, biljka može preživjeti bez njega. A ako pukne stabljika, nema oporavka. Jedino treba pripaziti da na korijenu nema previše zemlje dok biljku držite za listić. U tom slučaju treba zemlju s korijenom malo pridržati vilicom odnosno alatom koji koristite, dok se ne premjesti u novu posudu.
U svakom slučaju kod pikiranja nema žurbe, naročito ako ste početnik. To se radi polako i s guštom, ujedno stvarajući osjećaj za pikiranje i male biljke. Brzina i kvaliteta se steknu s vremenom.

20180407 092015
20180407 092015
20180407 092144

Kad biljku spustite u posudu s pripremljenom zemljom, treba lagano prstima pritisnuti zemlju oko nje kako bi se istisnuo zrak i zemlja bolje uhvatila za korijen. Ali ne prejako da se ne "zabetonira" kad zalijete vodom.

Presađivanje

Ako ste sijali u zasebne posude, bilo da se radi o jiffy pločicama, biorazgradivim posudama ili plastičnim čašama, pikiranje nije potrebno i čeka se da biljke budu spremne za presađivanje u veće posude ili u vrt. Ako je u pitanju jiffy, presađuje se u veće posude kad biljka razvije dva ili tri para pravih listova, odnosno kad na bočnim stranama i na dnu proviri korijen. To je siguran znak da je biljka spremna za idući level. Isto vrijedi i ako ste posijali u male biorazgradive posudice (5x5cm) koje imaju porozne stijenke pa i kroz njih probija korijen. Općenito, razvijenost korijena bi trebalo biti glavno mjerilo: što ste veće posude koristili, to se presađivanje radi kasnije.
Ako su biljke u stiropornim ili plastičnim posudama, onda ćete morati malo izvaditi biljku van da vidite koliko se korijen razgranao. Ako je došao do dna posude i počeo se vraćati prema gore u potrazi za prostorom, vrijeme je da se biljka presadi u veću posudu ili u vrt ako to uvjeti dozvoljavaju. Ne treba dozvoliti korijenu da se previše zapetlja i okupira cijelu posudu sa supstratom.

Čili je preporučljivo postepeno presađivati svaki put u nešto veću posudu, umjesto da malu biljku odmah presadite u onu koja će joj biti prevelika. Na ovaj način možete imati bolju kontrolu zalijevanja. Početnici često zaliju dok se zemlja ne natopi vodom, bez obzira kolika je posuda/tegla. To je ok ako je biljka visoka desetak centimetara i nalazi se u, recimo, čaši od jogurta. Ali ako je tek razvila nekoliko pravih listova a posađena je u teglu od 5 litara, onda ona ne može potrošiti tu vodu u kratkom roku i počinje se "utapati", odnosno korijen ne može disati i biljka počinje venuti. Kad je omjer veličine posude i razvijenosti biljke povoljan, onda se može primijenjivati najbolji režim zalijevanja: zaliti da se zemlja dobro natopi, pa čekati da se skoro sasvim osuši prije sljedećeg zalijevanja.

20180131 173939
20180131 174641
20180131 191943

Posude

Jiffy pločice su vrlo praktične za početnike jer ih je puno lakše presaditi, ali najekonomičniji način je da se prvo posiju sve u jedan zajednički kontejner, pa onda pikiraju u veće posude promjera 7-8 cm čim razviju nekoliko pravih listova.  Moguće je kupiti plastične posude s tvornički napravljenim rupama na dnu koje služe za odvod viška vode. Ove rupe su obavezne, pa ako koristite pvc čaše od jogurta, morate ih sami napraviti. Najpraktičniji alat za izradu otvora je lemilica jer s njom ovo ide stvarno brzo, jedino se osjeti neugodan miris dok radite. Ako nemate lemilicu, upotrijebite bušilicu ili bilo kakav oštri alat kojim ćete moći napraviti nekoliko rupica na dnu svake čaše. Prednost pvc čaša je niska cijena i možete kupiti paket od 100 komada za desetak kuna.
Biorazgradive posude imaju također svoje prednosti: korijen prolazi kroz porozne stijenke i u dodiru sa zrakom suši mu se vrh. Na taj način se ne može dogoditi da vam se korijen unutar posude zapetlja što omogućava zdrav rast biljke čak i ako iz bilo kog razloga zakasnite s presađivanjem u veću posudu ili vrt. Također, ove su posude razgradive i sade se u vrt ili teglu zajedno s biljkom i na taj način se izbjegava stres za korijen. Nedostatak ovih posuda je cijena, koja u prosjeku iznosi 1 kn ili više za posudu promjera 8cm.

Supstrat

Kod presađivanja u veće posude je, kao i kod sjetve, poželjno koristiti kupovni supstrat provjerene kvalitete umjesto zemlje iz vrta, s krtičnjaka i slično. Supstrat u vreći je sterilan, nema nametnika i bolesti, izbalansirana mu je ph vrijednost, a i obogaćen je gnojivom koje će biljkama biti dovoljno neko vrijeme za bezbrižan rast. S takvim supstratom je i lakše raditi. Dobro ga je pomiješati s perlitom ili vermikulitom radi bolje prozračnosti i zadržavanja vlage. Nisu svi supstrati isti, ali generalno treba kupiti neki namijenjen upravo presadnicama povrća. Oni za cvijeće se isto mogu koristiti ali su uglavnom siromašniji gnojivom pa ćete morati prije početi prihranjivati. Često me pitaju zašto su biljke blijede ili žute, a posađene su u zemlju za cvijeće. To ne znači da je ta zemlja loša, nego da nije namijenjena plodovitom povrću kao što je čili paprika.

Ugodno vam pikiranje i presađivanje!