cilipedija logo

Klijanje čilija

Ako ste prilikom sjetve sve napravili kako treba, kroz 5-20 dana bit ćete nagrađeni rađanjem novog života ispod poklopca klijališta. Pojavit će se male "kukice" zelene boje koje istog trena kad ih spazite stvaraju osjećaj da se trud isplatio i to je definitivno jedan od najuzbudljivijih trenutaka u životu uzgajivača. Naročito ako vam je to prvi put da uzgajate čili iz sjemena.
Ali to je tek početak avanture i sad treba učiniti sve da se biljkama omogući nesmetan razvoj. Do samog klijanja nije potrebna svjetlost, ali svaka sjemenka ima energije samo za početni rast, odnosno da pusti korijen i izdigne se iz zemlje. Nakon toga treba joj osigurati svjetlost, inače rast prestaje, a ubrzo i život biljke.
Stavljanjem u klijalište osigurali smo toplu i vlažnu mikroklimu pogodnu za klijanje, ali kad se biljka počne razvijati treba ju postepeno privikavati na zrak u prostoriji koji u pravilu nije tako vlažan kao u klijalištu. Zato postoje ventilacijski otvori na klijalištu koje je potrebno otvoriti kad biljke pokažu svoje prve listove - kotiledone. Ako nemate klijalište s ventilacijskim otvorima, onda na bilo koji način omogućite postepenu adaptaciju biljaka. Ako su pokrivene najlonom, možete ga jednostavno izbušiti na više mjesta, ili ako imate poklopac na kutiji malo ga podignite i zaglavite nečim da zrak može lagano cirkulirati. Nakon adaptacije od dan-dva, treba potpuno ukloniti poklopac.
Ako u prostoriji zrak nije suh (npr. ako investirate u ovlaživač zraka) onda može proći i bez perioda adaptacije, ali biljkama je uvijek bolje dati priliku da se prilagode novim uvjetima nego ih podvrgavati nepotrebnom stresu koji će se negativno odraziti na rast, odnosno usporiti ga.

Rasvjeta

Ono što biljke trebaju je prirodna sunčeva svjetlost, a tamo od kud čili papričice dolaze sunčeva svjetlost je dostupna odmah nakon klijanja, a nema ni mraza. To kod nas nije slučaj i ako želimo plodove na vrijeme, čili sijemo tako da klija otprilike negdje u drugom mjesecu. Zato mu moramo osigurati umjetnu rasvjetu koja će privremeno zamijeniti sunce do dolaska proljeća. Istraživanjem po internetu pronaći ćete jako puno informacija o umjetnoj rasvjeti za čili i "indoor" uzgoj općenito. Ponuda je stvarno raznolika i naći ćete razne "Full spectrum" agro reflektore s hrpom prateće elektronike i impresivnim brojkama koje bi vas trebale uvjeriti da potrošite nekoliko tisuća kuna, ali imajte na umu da vama kao hobi uzgajivaču to nije neophodno, možete uzgajati i sa običnim štednim žaruljama, fluo cijevima ili LED cijevima koje su danas lako dostupne. Najbitniji podatak na koji morate obratiti pozornost pri kupovini je "temperatura boje". Izražava se u Kelvinima (K) i morala bi iznositi 6000-6500K (Cool daylight). Drugi podatak je broj lumena i za njega vrijedi pravilo "više je bolje". Npr. naći ćete štedne žarulje od 20W koje imaju 800lumena, ali i one (drugog proizvođača) koje imaju 1200lumena.

Pri planiranju rasvjete morate voditi računa i o tome da će biljke narasti i da ćete ih nakon nekog vremena morati presađivati u veće posude, što znači da će trebati više prostora, i to prije nego ih presadite van u vrt ili tegle. Ja sam prvi put posijao oko 70 sjemenki na površini od 60x80cm koje su bile smještene pod 4 štedne žarulje, ali kad sam ih presadio nije bilo dosta mjesta pod rasvjetom za sve biljke, pa sam brzinski morao napraviti još jedan setup kako biljke ne bi propale.

20170108 222821
20170108 222910

Poželjno je napraviti neki nosač za rasvjetu s regulacijom visine, jer izvor svjetlosti mora biti što bliže biljkama, na samo nekoliko cm iznad njih pa je potrebno da se rasvjeta može podizati kako biljke rastu. Na slikama se vidi kako sam ja to uradio korištenjem kuka i lanaca. Također je vidljivo da sam kutiju obložio reflektivnim materijalom, u ovom slučaju običnom kuhinjskom alu-folijom jer na taj način se znatno smanjuje gubitak svjetlosti. Alu folijom je obložen i improvizirani reflektor od laminata. Žarulje su Philips od 23W, 6500K.
Ako niste u mogućnosti sami izraditi nešto ovakvo, uvijek možete kupiti gotove armature s cijevima ili žaruljama, bitno je samo da su rasvjetna tijela adekvatna i da imaju bilo kakva sjenila koja će svjetlost usmjeriti prema biljkama. Improvizirajte, dajte mašti na volju - i to je dio čarolije, ja uživam u pronalaženju rješenja u hodu.
Pročitajte i tekst o izradi "Grow box-a", gdje je sve ovo napravljeno na malo drugačiji način.
Svjetlost je najvažnija mladim biljkama koje još nisu razvile prave listove. Ako svjetla nema dovoljno, biljka će se izduživati u potrazi za suncem i rasti će sve dok ne postane pretanka i preblijeda da bi uopće mogla preživjeti. U kasnijoj fazi, kad razvije nekoliko pari listova, već će lakše podnositi nedostatak svjetla, tj. usporit će rast ali će najvjerojatnije preživjeti.
Režim rasvjete koji se preporuča je 18 sati svjetla dnevno i 6 sati potpunog mraka. Iskustva mnogih uzgajivača kažu da je ovo najbolje za zdravi rast čilija, pa i ja radim na isti način. Koristim vremensku sklopku, odnosno utičnicu s timerom koju možete kupiti u trgovinama elektro materijala za 50-tak kuna.
Kad biljke malo stasaju, uklanjam kartonsku kutiju i na taj način omogućavam bolju cirkulaciju zraka, a dobro je imati i mali ventilator koji će biljke ojačati i pripremiti ih za "vanjski svijet" gdje puše pravi vjetar.

Zalijevanje

Ne smijemo zaboraviti da biljke trebaju i vodu. Mada čili ne treba puno vode, valja pripaziti da ne dođe do isušivanja supstrata odnosno Jiffy pločica. Zemlja mora biti uvijek vlažna, ali ne previše natopljena. Režim zalijevanja uvelike ovisi o uvjetima u prostoru (vlažnost zraka, temperatura) ali svodi se na otprilike 2 puta tjedno. Bilo da su biljke u Jiffy pločicama, stiropornim kontejnerima, čašicama za jogurt ili biorazgradivim posudama, dok su ovako male poželjno ih je zalijevati odozdo. Podrazumijeva se da plastične posude imaju otvore na dnu, dok ih Jiffy i biorazgradive posude ne trebaju. Zalijevanje odozdo ima svoje prednosti u odnosu na klasično zalijevanje odozgo, a najveća je to da se supstrat ravnomjerno natopi, čime se izbjegava stvaranje suhih područja. Suha područja je teško uočiti, a stvaraju se najčešće kad biljku zalijevamo odozgo pa si voda pronađe najlakši put do dna i svaki put teče tim putem. Korijen se ne može širiti u suhom području i slabije napreduje jer mu je prostor ograničen. Taj efekt puno više dolazi do izražaja dok je biljka mala.

Zalijevanje odozdo je vrlo jednostavno i svodi se na to da su vam biljke na nekoj podlozi u obliku plitke posude u koju možete sipati vodu. S vremenom ćete znati procijeniti koliko vode sipati, ali za početak nemojte pretjerivati. I nemojte biti nestrpljivi, treba vremena da zemlja upije vodu. Ako imate perlita, dobro ga je staviti na dno posude u kojoj se nalaze biljke jer perlit pomaže pri regulaciji vlage. Sposoban je dugo zadržavati vodu i predati je supstratu kad se isti osuši. Dovoljno je 3-5 cm perlita na dnu posude.
Za zalijevanje nije preporučljivo koristiti vodu direktno iz slavine jer sadrži klor i prehladna je. Bolje ju je natočiti u veću otvorenu posudu i ostaviti da odstoji 24 sata ili bar preko noći, kako bi se ugrijala na sobnu temperaturu i kako bi klor ishlapio. Također je dobro biljke svaku večer pošpricati vodom koristeći malu ručnu prskalicu, naročito ako vam je u prostoriji suh zrak. Meni je to obavezan ritual prije gašenja svjetla.

zalijevanje odozdo

I sad ih samo treba pustiti da rastu, sve dok im korijenje ne probije na bočne stranice jiffy-ja, odnosno dok ne prerastu posude u kojima su trenutno. Za sad ne treba razmišljati o prihrani odnosno gnojenju jer biljke imaju dovoljno hrane u supstratu dok ne razviju prave listove, o tome ću pisati kod presađivanja u veće posude.